
Pauza zbog nacionalnih kupova i reprezentativnih obaveza dodatno je učvrstila mišljenje koje Janis Sferopulos ima o stanju i organizaciji evropske košarke. Grčki stručnjak, koji trenutno vodi Crvenu zvezdu, istakao je u razgovoru za Sportal da je hitno potrebno da Evroliga i FIBA pronađu zajednički jezik i naprave kalendar koji bi odgovarao svim stranama – klubovima, igračima, reprezentacijama i domaćim ligama.
“Sada se priča, da dodam još jedan faktor u vaše pitanje, o tome da će od sledeće godine lige imati 20 timova, dakle još više utakmica. Želim da kažem da mislim da toliko mnogo utakmica umanjuje kvalitet same igre. U kom smislu? Igrači su više iscrpljeni, imaju više povreda, već imamo odliv najboljih igrača ka NBA ligi, a sada imamo i odliv mladih igrača iz Evrope ka koledžima, koji sada mogu i da plaćaju, tako da generalno košarka u Evropi mora da se bolje organizuje. Za mene je važno da Evroliga i FIBA sednu za isti sto. Napravljeni su koraci napred, verujem, svi rade za dobrobit košarke sa Dejanom Bodirogom”, rekao je Sferopulos.
Evropska košarka već godinama prolazi kroz turbulentne promene, a neslaganje između Evrolige i FIBA često stavlja igrače i klubove u nezavidan položaj. Trener Crvene zvezde naglašava da sve veći broj utakmica i sve zgusnutiji raspored ne idu u korist kvalitetu igre, već pre opterećuju igrače i dovode do većeg broja povreda.
Problem zgusnutog rasporeda i odliva talenata
Kalendar evropskih takmičenja je već sada pretrpan, a ako se ostvare planovi da Evroliga poveća broj učesnika na 20 timova, situacija će postati još komplikovanija. Sferopulos upozorava da ovakav tempo takmičenja može doneti više štete nego koristi, naročito u smislu očuvanja zdravlja igrača i podizanja kvaliteta igre.
“Već sada vidimo da igrači imaju sve više problema sa povredama. Uzrok tome nije samo veliki broj utakmica, već i nedovoljno vremena za oporavak i kvalitetan trenažni proces. Igrači koji su umorni ne mogu da pruže maksimum na svakoj utakmici, a to znači da pati i kvalitet košarke koju publika gleda. Kada dodamo i činjenicu da mnogi mladi igrači odlaze u SAD, bilo u NBA ili na koledže, postavlja se pitanje kako će evropski klubovi moći da zadrže najbolje talente i takmiče se na visokom nivou”, dodao je grčki stručnjak.
Odlazak igrača u NBA nije nov fenomen, ali ono što sada zabrinjava evropske klubove jeste činjenica da sve više mladih talenata odlučuje da umesto razvoja u Evroligi ili nacionalnim ligama pređe na američke koledže. Razlog za to su novi propisi u NCAA koji omogućavaju studentima da primaju novčanu nadoknadu kroz NIL (Name, Image, Likeness) ugovore. To znači da mladi igrači mogu da zarade dok igraju za univerzitetske timove, što ranije nije bio slučaj.
“Ovo je novi izazov za evropsku košarku. S jedne strane, imamo situaciju da Evroliga ne može da pronađe zajednički jezik sa FIBA i nacionalnim ligama, što stvara haos u kalendaru. S druge strane, sve više mladih igrača vidi koledž košarku kao bolju opciju za razvoj i finansijsku sigurnost. Ako se nešto ne promeni, evropska košarka će se suočiti sa velikim problemima u narednim godinama”, smatra Sferopulos.
Potreba za reformama
Sferopulos veruje da je rešenje u boljoj organizaciji evropske košarke, koja bi omogućila klubovima, reprezentacijama i igračima da funkcionišu u skladu sa jasnim i uravnoteženim kalendarom. Prema njegovim rečima, Evroliga i FIBA moraju da sarađuju kako bi se izbegle situacije u kojima se klubovi suočavaju sa izborom između igranja u Evroligi ili slanja svojih najboljih igrača na reprezentativne prozore.
“Razumem da su svi subjekti u košarci zainteresovani za svoj deo kolača, ali moramo naći način da sport bude prioritet. Gledam na to iz perspektive trenera koji radi sa igračima svakodnevno – njima je potreban kontinuitet, sistem u kojem mogu da napreduju i da budu sigurni da su zaštićeni od prekomernog opterećenja. Ovaj problem nije nešto što može da se reši preko noći, ali smatram da su pregovori između Evrolige i FIBA pravi put napred”, poručio je trener Crvene zvezde.
Zadovoljstvo radom u Crvenoj zvezdi
Pre deset dana Sferopulos je u Nišu osvojio svoj četvrti trofej kao trener Crvene zvezde, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju u klubu. Nedavno je potpisao novi ugovor, što jasno govori o njegovim ambicijama da nastavi da gradi jak tim u Beogradu.
“Velika mi je čast što radim u jednom od najpopularnijih klubova u Evropi, ne samo u Srbiji. Želim da istaknem da radim u zemlji koja je izuzetno posvećena košarci, sa bogatom tradicijom, istorijom i mnogim igračima na visokom nivou. Zato je za mene privilegija da radim u ovoj zemlji, u ovom klubu, i da svojim trudom doprinesem stvaranju veoma konkurentnog tima”, istakao je Sferopulos.
Grčki stručnjak je poznat po svojoj posvećenosti radu i detaljnoj pripremi ekipa, a od dolaska u Crvenu zvezdu uspeo je da postavi jasne temelje igre, zasnovane na agresivnoj odbrani i disciplinovanom napadu. Navijači su zadovoljni načinom na koji ekipa napreduje, a iako je sezona izazovna, Sferopulos veruje da tim ima potencijal da ostvari velike stvari.
“Svaka sezona donosi svoje izazove, ali kada imate pravu atmosferu u ekipi i podršku kluba, onda možete da postignete mnogo. Moj cilj je da Crvena zvezda bude konkurentna na svim frontovima i da svake godine pravimo korak napred. Imamo talentovane igrače, dobar sistem rada i verujem da možemo da ostvarimo velike rezultate”, rekao je on.
Zaključak
Janis Sferopulos jasno vidi probleme sa kojima se suočava evropska košarka i poziva na hitne reforme kako bi se očuvao kvalitet igre i zaštitili igrači. Njegova poruka je jasna – Evroliga i FIBA moraju da pronađu način za saradnju kako bi evropska košarka ostala konkurentna u globalnom kontekstu.
S druge strane, njegov rad u Crvenoj zvezdi pokazuje da je posvećen izgradnji jakog tima i da veruje u dugoročan uspeh kluba. U vremenu kada se evropska košarka menja i suočava sa mnogim izazovima, treneri poput Sferopulosa igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti ovog sporta na Starom kontinentu.
Leave a Reply