Pojavio se veliki problem: Učešće Partizana i Crvene zvezde u Evroligi pod znakom pitanja
Partizan i Crvena zvezda, dva najtrofejnija i najpopularnija košarkaška kluba iz Srbije, trenutno se nalaze pred velikim izazovom kada je riječ o njihovoj budućnosti u elitnom europskom natjecanju – Evroligi. Dok se oba kluba nadaju sigurnom učešću u narednim sezonama putem višegodišnjeg ugovora, najnoviji uvjeti koji stižu iz sjedišta Evrolige u Barceloni predstavljaju ozbiljan udarac za njihove ambicije.
Naime, Evroliga je ponudila trogodišnje ugovore koji su znatno drugačiji od onih koje imaju 13 klubova suvlasnika natjecanja, poput Reala, Barcelone, Panathinaikosa, Fenerbahçea i drugih. Beogradski klubovi, iako su pokazali sportsku i organizacijsku spremnost za kontinuitet u ovom takmičenju, nalaze se u nepovoljnom položaju jer bi morali platiti značajnu svotu novca da bi zadržali mjesto među elitom.
Pet milijuna eura za „ulaznicu“ – ali to nije sve
Prema informacijama koje je prenio Mozzart Sport, Partizan i Crvena zvezda moraju uplatiti iznos od čak 5.000.000 eura kako bi osigurali trogodišnji ugovor s Evroligom. Međutim, ovaj iznos ne obuhvaća sve troškove koje bi klubovi morali snositi. Naime, u tu cifru nisu uključene dvije dodatne stavke koje se također traže od kandidata za višegodišnji ugovor.
Prva dodatna obveza odnosi se na depozit za kazne u iznosu od 250.000 eura godišnje, što je posebno osjetljiva tema jer su Partizan i Crvena zvezda već godinama među klubovima koji najviše plaćaju kazne u Evroligi. Te kazne najčešće dolaze zbog incidenata na tribinama, ponekad i zbog izjava trenera ili ponašanja igrača. Navijačka strast u beogradskim dvoranama, iako često hvaljena zbog sjajne atmosfere, ponekad rezultira i sankcijama koje se skupo plaćaju.
Druga obveza je uplata identičnog iznosa od 250.000 eura u fond za suce, što je pravilo koje važi za sve klubove u Evroligi. Ukupno, to znači da bi Partizan i Crvena zvezda, pored osnovne sume od 5 milijuna eura, morali svake godine dodatno izdvajati po 500.000 eura, čime bi se ukupni trošak u tri godine popeo na 6.500.000 eura.
Nisu sami – slične uvjete dobili i Virtus i Dubai
Zanimljivo je da Partizan i Crvena zvezda nisu jedini klubovi koji su dobili ovakve uvjete. Prema istim izvorima, identičan prijedlog je upućen i Virtusu iz Bologne te klubu iz Dubaija, koji bi trebao ući u Evroligu kao dio šire strategije širenja tržišta i komercijalnog rasta natjecanja.
Dok su Virtus i beogradski klubovi stabilni europski brendovi s velikim navijačkim bazama, uključivanje Dubaija otvara sasvim novo poglavlje u razvoju Evrolige. Klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata predstavlja ogromni potencijal za marketinški razvoj, s obzirom na financijsku moć regije i interes za sport.
Također, spominje se i Pariz, koji bi, prema nekim špekulacijama, mogao dobiti povoljnije uvjete zbog toga što dolazi iz jednog od najvećih i najvažnijih tržišta u Europi. Ako se te informacije potvrde, jasno je da Evroliga, osim sportskih, sve više donosi i odluke temeljene na komercijalnim interesima.
Evroliga se širi – više klubova, manje sigurnosti
Sve navedeno događa se u kontekstu najavljenog širenja Evrolige. Dosadašnjih 18 klubova bi od naredne sezone moglo postati 20, čime se otvara prostor za dva nova sudionika – Hapoel Tel Aviv i Dubai su trenutno najizgledniji kandidati. Ova promjena je već dugo u planu, ali sada sve više izgleda kao realnost, pogotovo s obzirom na interes i pritisak iz Izraela i arapskog svijeta.
Pored njih, u konkurenciji se nalazi i Valencija, koja raspolaže s novom modernom dvoranom i snažnom infrastrukturom, što im daje ozbiljnu šansu. Ipak, kako broj mjesta nije neograničen, neki klubovi moraju ustupiti svoje mjesto. U tom kontekstu najviše se strepi u Berlinu, gdje Alba nema stabilne rezultate niti prepoznatljiv tržišni potencijal kakav Evroliga trenutno traži.
Što ovo znači za Partizan i Zvezdu?
Za Partizan i Crvenu zvezdu, situacija je izuzetno ozbiljna. Iako oba kluba imaju armije navijača, ogromnu tradiciju i respektabilne rezultate u Evroligi u posljednjih nekoliko godina, njihova budućnost u ovom natjecanju zavisit će ne samo od sportskog aspekta, već i od financijske moći i spremnosti da se prilagode novim komercijalnim zahtjevima Evrolige.
Osiguravanje sredstava za ovakav trogodišnji aranžman nije jednostavno, naročito u zemlji gdje budžeti klubova često ovise o državnoj pomoći i sponzorstvima. U slučaju da ne uspiju da ispune uvjete, mogli bi ostati bez učešća, što bi bio veliki udarac ne samo za klubove već i za cijelu regionalnu košarku.
S obzirom na to da ABA liga nema garantirano mjesto u Evroligi, a i sam njen status se često dovodi u pitanje, ova situacija dodatno naglašava potrebu da klubovi iz regije pronađu održive modele poslovanja koji će im omogućiti dugoročni opstanak na najvišoj razini.
Evroliga mijenja pravila igre. Sport više nije jedini kriterij – tržište, publika, infrastruktura i financijska stabilnost postaju ključni faktori. Partizan i Crvena zvezda suočavaju se s ozbiljnim izazovima u pokušaju da zadrže svoje mjesto u eliti, a ishod će ovisiti o spremnosti da odgovore na sve veće zahtjeve koje pred njih postavlja savremeni europski sport.
U narednim tjednima, očekuje se više informacija iz Barcelone, ali i potezi čelnika srpskih klubova. Bitka za Evroligu je u punom jeku – i vodi se na terenu, ali sve više i izvan njega.
Leave a Reply