
Crvena zvezda u vrhu Evrolige po rastu budžeta: Impresivan skok na 22 miliona evra
Crvena zvezda nastavlja da se pozicionira kao jedan od najambicioznijih klubova u Evroligi, ne samo na parketu, već i na finansijskom planu. Prema istraživanju renomiranog portala Basketnjuz, crveno-beli su ostvarili ogroman rast budžeta u poslednje tri godine, što ih stavlja rame uz rame sa evropskim gigantima poput Panatinaikosa, Monaka, Fenerbahčea i Olimpijakosa.
Skok od 177% u budžetu za plate igrača
U sezoni 2021/2022. Crvena zvezda je na plate igrača izdvajala 5,2 miliona evra neto, dok je ove sezone taj iznos porastao na čak 14,4 miliona evra, što predstavlja rast od 177%. Ovakvo povećanje jasno pokazuje ambiciju kluba da bude konkurentan u Evroligi i privuče kvalitetne igrače koji mogu doneti vrhunske rezultate.
Ovaj finansijski iskorak nije došao sam od sebe. Crvena zvezda je u prethodnim sezonama pokazala ozbiljnost u vođenju kluba, osiguravala stabilne izvore finansiranja i ulaganja, ali i pravila pametne investicije u igrački kadar.
Ukupni budžet dostigao 22 miliona evra
Pored povećanja budžeta za igrače, Crvena zvezda je ostvarila i impresivan rast ukupnog budžeta. U sezoni 2021/2022. klub je raspolagao sa 8,4 miliona evra, dok je ove godine ta cifra dostigla 22 miliona evra, što je povećanje od čak 162%.
Ovim skokom, beogradski klub se svrstao među najbogatije ekipe u Evroligi, što je posebno značajno u kontekstu borbe sa finansijski moćnijim timovima iz Španije, Turske i Francuske. Očigledno je da su crveno-beli prepoznali potrebu za ozbiljnim ulaganjem kako bi ostali konkurentni u evropskoj eliti.
Elitno društvo: Zvezda rame uz rame sa gigantima
Crvena zvezda se, prema rastu budžeta, sada nalazi u društvu najbogatijih evropskih klubova. Poređenja radi, Panatinaikos, jedan od najvećih evropskih klubova, uvećao je svoj budžet za vrtoglavih 27,5 miliona evra, dok je izdvajanje za plate igrača i osoblja povećano za 15 miliona evra.
Ovakav finansijski skok jasno pokazuje zašto su “zeleni” iz Atine uspeli da naprave moćan tim sa NBA talentima poput Kendrika Nana, Čedija Osmana i Matijasa Lesora, a na klupi imaju dvostrukog osvajača Evrolige Ergina Atamana.
Sličan trend beleže i Fenerbahče, Monako i Olimpijakos, klubovi koji su povećali svoje budžete kako bi ostali konkurentni u borbi za evropski tron.
Barselona i Makabi – izuzeci koji su smanjili ulaganja
Dok većina timova beleži rast, zanimljivo je da su Barselona i Makabi jedini timovi koji su smanjili ulaganja. Katalonski gigant je prošlog leta najavio finansijsku stabilizaciju, što je rezultiralo smanjenjem budžeta za čak 11,5 miliona evra.
Makabi, s druge strane, ima mogućnost ulaganja, ali zbog ratne situacije u Izraelu nailazi na poteškoće u dovođenju pojačanja. Iako klub ima stabilne finansije, politička situacija otežava pregovore sa igračima koji se ne žele obavezati na igranje u zemlji pod tenzijama.
Prosečan rast budžeta u Evroligi – šest miliona evra
Važno je istaći da je, prema istraživanju Basketnjuza, prosečan rast budžeta timova u Evroligi iznosio šest miliona evra u odnosu na sezonu 2021/2022. Ovaj podatak ukazuje na to da su svi klubovi, osim Barselone i Makabija, prepoznali potrebu za dodatnim ulaganjima kako bi održali konkurentnost.
Za Crvenu zvezdu, ovo znači da su na pravom putu, jer bez ozbiljnog finansijskog ulaganja nema ni vrhunskih rezultata u najelitnijem evropskom košarkaškom takmičenju.
Zaključak: Crvena zvezda kao finansijski stabilan klub
Crvena zvezda je u poslednje tri godine napravila ogroman pomak u finansijskom smislu, što se reflektuje i na kvalitet tima. Sa budžetom koji je dostigao 22 miliona evra i rastom plata igrača za 177%, crveno-beli su pokazali da imaju jasnu viziju i ozbiljne ambicije u Evroligi.
Ostaje da se vidi kako će se ova ulaganja odraziti na rezultate, ali jedno je sigurno – Zvezda je finansijski stabilan klub koji se ne plaši da ulaže kako bi ostao među evropskom elitom.
Leave a Reply