
Košarkaški portal „Basket News“ objavio je svoje istraživanje budžeta evroligaških klubova za sezonu 2024/25, bacajući novo svetlo na finansijske aspekte takmičenja koje važi za najjače u Evropi. Finansijska transparentnost je odavno tema koja intrigira ljubitelje košarke, a Evroliga je, za razliku od NBA lige, poznata po određenom nivou netransparentnosti kada su u pitanju ugovori igrača i ukupni budžeti timova.
Problem netransparentnosti u evropskoj košarci
Jedan od glavnih problema evropske košarke jeste upravo nedostatak transparentnosti kada su u pitanju budžeti i ugovori igrača. Za razliku od američke NBA lige, gde su sve finansijske informacije dostupne javnosti, u Evropi su klubovi skloni prikrivanju ili umanjivanju stvarnih cifara. Pojedini podaci povremeno procure u medije, ali često bivaju demantovani od strane klubova, što dodatno doprinosi konfuziji.
Evroliga, kao najjače klupsko takmičenje na Starom kontinentu, okuplja ekonomski različite timove. Dok pojedini klubovi raspolažu ogromnim budžetima zahvaljujući bogatim vlasnicima ili podršci državnih institucija, drugi se oslanjaju na skromnija sredstva i pokušavaju da nadoknade finansijske razlike pametnim upravljanjem i razvojem mladih igrača.
Najbogatiji klubovi Evrolige
Prema istraživanju „Basket News“, najveći budžet u sezoni 2024/25 ima Real Madrid, koji raspolaže sa čitavih 45.000.000 evra bruto. Kraljevski klub važi za jedan od najstabilnijih evropskih klubova, sa velikom podrškom i tradicijom. Njihov budžet omogućava im dovođenje vrhunskih igrača, ali i ulaganje u mlađe kategorije.
Odmah iza Reala nalaze se grčki velikani Panatinaikos i Olimpijakos. Panatinaikosov budžet se kreće između 37.000.000 i 50.000.000 evra, dok Olimpijakos raspolaže sa 37.000.000 evra. Ova dva kluba decenijama predstavljaju stub evropske košarke i tradicionalne rivale sa žestokom konkurencijom na terenu i van njega.
Interesantno je da sva tri tima – Real Madrid, Panatinaikos i Olimpijakos – troše identičnu sumu novca na plate igrača i trenera, a ta cifra iznosi 20.500.000 evra neto. To znači da veći deo budžeta odlazi na druge troškove, poput organizacije kluba, putovanja i marketinških aktivnosti.
Položaj srpskih klubova
Crvena zvezda se, prema ovoj listi, nalazi na 12. mestu po visini budžeta sa ukupno 22.000.000 evra. To je prilično dobar rezultat s obzirom na ekonomsku situaciju u regionu, ali i dokaz da klub nastoji da ostane konkurentan u evropskoj eliti. Partizan, sa druge strane, raspolaže sa 23.000.000 evra, što je više od Crvene zvezde, ali manje od onoga što je nedavno izjavio predsednik kluba Ostoja Mijailović. On je tvrdio da je budžet crno-belih 24.400.000 evra, što otvara pitanje tačnosti istraživanja „Basket News“.
Zanimljivo je da, iako Partizan ima veći ukupni budžet, manje novca izdvaja za plate igrača i trenera u odnosu na Crvenu zvezdu. Prema podacima, Partizan troši 13.200.000 evra neto na plate, dok crveno-beli izdvajaju 14.400.000 evra. Ove brojke sugerišu da Crvena zvezda ima veću koncentraciju finansijskih sredstava usmerenih ka igračkom kadru, dok Partizan potencijalno ulaže više u infrastrukturu, putovanja ili druge segmente poslovanja.
Bivši predsednik Crvene zvezde, Nebojša Čović, izjavio je pred početak sezone da je budžet kluba između 20.000.000 i 22.000.000 evra, što se poklapa sa rezultatima istraživanja. Ove informacije potvrđuju da Crvena zvezda ostaje stabilna i konkurentna na finansijskom planu, iako ne može da se meri sa najbogatijim klubovima Evrolige.
Najmanji budžeti
Na drugom kraju spektra nalazi se Baskonija, koja raspolaže sa 14.000.000 evra, što je najniži budžet u Evroligi. Ipak, ovaj klub je poznat po izuzetnom skautingu i razvoju talenata, što mu omogućava da i sa skromnim sredstvima ostane konkurentan. Baskonija je u prošlosti proizvodila vrhunske igrače koji su kasnije ostvarivali velike karijere u NBA ligi i drugim bogatijim evropskim klubovima.
Zaključak
Finansijski podaci koje je objavio „Basket News“ pružaju vredan uvid u ekonomske aspekte Evrolige, ali i dalje postoji doza nesigurnosti kada je reč o tačnosti ovih brojki. Klubovi često manipulišu informacijama, pa nije retkost da zvanične izjave i nezavisna istraživanja pokazuju različite podatke.
Ono što je sigurno jeste da najveći evropski klubovi, poput Reala, Panatinaikosa i Olimpijakosa, imaju znatno veće finansijske resurse u odnosu na manje timove. Srpski predstavnici, Crvena zvezda i Partizan, nalaze se u zlatnoj sredini, ali sa tendencijom rasta budžeta i ambicija.
Uprkos finansijskim izazovima, srpski klubovi uspevaju da ostanu konkurentni, zahvaljujući stručnom vođenju i privrženim navijačima. Ostaje da se vidi kako će se ove brojke reflektovati na rezultate u sezoni 2024/25, ali jedno je sigurno – borba za vrh Evrolige biće izuzetno uzbudljiva.
Leave a Reply